maj 9, 2024

Ovo su najjači borci protiv visokog pritiska

Dr cvekla i njeni pomoćnici nemaju milosti prema hipertenziji.

Klinička ispitivanja potvrđuju da sok od cvekle, kupljen ili sveže pripremljen, snižava krvni pri­tisak 4–10 mmHg već u roku od dva do četiri sata, što je važno jer umanjenje od samo 5 mmHg smanjuje rizik od moždanog udara za čak 15 odsto.

– Moć cvekle dolazi od nitrata. Ter­mički neobrađena hrana bogata nitratima blagotvorno deluje na visok pritisak jer sadrži azot-monok­sid, koji arterijama šalje signa­le da se opuste, pospešuje se vazodilatacija i obara se krvni pritisak – kaže Jasna Vujičić, viši dijetetičar-nutricionista.

Beli luk

Beli luk takođe ima važno mesto u terapiji visokog pri­tiska. Njegov aktivni sastojak alicin, jedinjenje sumpora, oslobađa se kada se zdrobi, isecka ili gricka beli luk, koji najbolje dejstvo pokazuje u svežem stanju. Stručnjaci navode da je beli luk blagotvoran za krvne sudove i odlična zamena za so, koja se savetuje u veoma umerenim količinama osobama koje boluju od hipertenzije.

Kelj i spanać, riznica magnezijuma i kalijuma

Idealne namirnice protiv visokog pritiska imaju što manje natrijuma, a što više magnezijuma i kalijuma, koji pozitivno utiču na kardiovaskularni si­stem. Kelj i spanać pravi su borci protiv visokog pritiska, a posebnu vrednost daje im i visok sadržaj antioksidanata.

Grickajte lan, indijske oraščiće i badem

Bogato vlaknima i nezasićenim ma­snoćama, seme lana neizbežan je deo preporučene ishrane u borbi protiv hi­pertenzije. Istraživanja kanadskih i ku­banskih lekara iz 2013. godine rađena na pacijentima starijim od 40 godina sa hipertenzijom pokazala su da su pacijenti koji su jeli tri kašičice mlevenog lanenog semena dnevno šest meseci smanjili si­stolni krvni pritisak za 15 mmHg, što je jedan od najznačajnijih efekata ostvarenih bez lekova.

Badem i indijski orah takođe daju značajne rezultate kod hipertenzije. Dragoceni su zbog visokog sadržaja ma­gnezijuma, čiji je manjak u organizmu u direktnoj vezi sa povišenim pritiskom.

Dnevne potrebe za magnezijumom su 300–400 miligrama, što je 100–140 gra­ma ovih koštunjavih plodova, naravno, neslanih.

kurir.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Translate »